Dr. sc. Irena Barukčić,
Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu i Hrvatska mljekarska udruga
Prije svega nekoliko dana u javnosti su osvanuli naslovi o povezanosti konzumacije mlijeka s povećanom smrtnosti u žena. Svi članci objavljeni na tu temu u domaćim medijima preuzeti su iz sažetka izvješća o provedenoj studiji skupine švedskih znanstvenika sa Sveučilišta u Uppsali. Znanstveni članak autora Michaelssen i sur. objavljen je na engleskom jeziku pod nazivom “Milk intake and risk of mortality and fractures in women” (BMJ 2014;349:g6015 doi: 10.1136/bmj.g6015) i bez ikakvih ograničenja je dostupan svima na uvid. Pažljivim čitanjem sažetka, ali i cijelog znanstvenog članka, već je na prvi dojam uočljiv niz netočnosti koje su preuzete iz konteksta i kao rezultat površne interpretacije prezentirane široj javnosti. Kako to nije slučaj samo u domaćim medijima, već je znatno širih razmjera, Međunarodna mljekarska federacija (IDF) je reagirala objavom protuargumenata, a na osnovu koje je izrađen i ovaj osvrt.
Hrvatska mljekarska udruga, kao znanstveno-stručna udruga, sa 64 godine kontinuiranog djelovanja na području unapređenja mljekarstva u Hrvatskoj, ovim putem detaljnije izvještava javnost o ciljevima, pozadini, te oprečnostima koje se pojavljuju u spomenutim članku. Dakle, krenimo redom:
Pozadina i ciljevi provedene studije
Cilj studije bio je ispitati postoji li povezanost između povećane konzumacije mlijeka i smrtnosti i prijeloma kostiju u žena. Pozadina studije zasnovana je na indikacijama nekih ranije provedenih studija na životinjama (miševi, vinska mušica) koje ukazuju da bi kronična izloženost šećeru D-galaktozi (da podsjetimo laktoza ili mliječni šećer sastoji se od glukoze i galaktoze) mogla imati negativne zdravstvene učinke. Stoga su autori spornu studiju bazirali na hipotezi kako bi kontinuirani visoki unos laktoze tj. njezinog sastavnog dijela D-glakatoze (a time i visoki unos mlijeka?) mogao biti povezan s povećanom razinom oksidativnog stresa u ljudskom organizmu što bi dalje moglo utjecati na povećan rizik od smrtnosti i prijeloma kostiju.
Što je studija podrazumijevala?
Provedena je opservacijska studija u tri švedske regije. Ispitanici su unutar 20 godina popunjavali u dva navrata opsežne upitnike o prehrambenim navikama i općenito o načinu života. Tako prikupljeni podaci statistički su obrađeni te su na osnovi dobivenih rezultata procijenjeni unosi pojedinih nutrijenata i energije, a uvidom u statističke podatke državnih registara, ispitana je i potencijalna povezanosti između uzroka smrtnosti, trajanja životnog vijeka i pojave prijeloma kostiju.
Gdje rezultati i zaključci “ne drže vodu”?
Autori studije su na osnovi dobivenih rezultata indicirali moguću povezanost između smrtnosti te učestalijih prijeloma kostiju u žena s visokom konzumacijom (tri i više čaša na dan odnosno preko 680 g dnevno) mlijeka u odnosu na žene koje su konzumirale jednu ili manje čaša mlijeka dnevno. Suprotni učinci i međusobni odnosi utvrđeni u slučaju povećane konzumacije fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt i slični proizvodi) te sira.
Kao mogući razlog takvim pojavama navode se visoki unosi D-galaktoze kao sastavnog dijela laktoze – količinski najzastupljenijeg šećera u mlijeku. Upravo te dvije izjave su poprilično oprečne i stavljaju veliki upitnik na cijelo istraživanje. Naime, poznavajući procese proizvodnje fermentiranog mlijeka, činjenica je da se u prosjeku oko 30% laktoze prisutne u ishodišnom mlijeku razgradi. Tako je u fermentiranom mlijeku puno vjerojatnije nakupljanje šećera D-galaktoze jer ju mnogi mikroorganizmi koji se koriste kao mljekarske kulture ne mogu razgraditi.
Dakle, prema ishodišnoj hipotezi autora, bilo bi izglednije očekivati da će povišeni unos fermentiranih mliječnih proizvoda biti povezan s negativnim učincima na zdravlje žena, a pokazalo se upravo suprotno odnosno hipoteza je na određeni način opovrgnuta!
Ograničenja studije i razlozi za oprez u interpretaciji objavljenih rezultata
Sami autori naglašavaju nekoliko ključnih ograničenja i nedostataka vlastite studije, a koje su u svim novinskim člancima namijenjenim široj javnosti jednostavno izostavljeni:
- Dobivene rezultate treba sagledati s krajnjim oprezom, budući da je provedena studija opservacijska i ne može pružiti uvid u uzročno-posljedičnu vezu. Pojednostavljeno rečeno, korišteni model je mogao poslužiti da se ustanovi postoji li potencijalna povezanost između povišene konzumacije mlijeka i povećane smrtnosti odnosno povećanog rizika od prijeloma kostiju u žena. Međutim, nije bilo moguće utvrditi da li je upravo povećana konzumacija mlijeka uzrok povećanoj smrtnosti ili povećanom broju prijeloma.
- Autori upozoravaju kako je potrebno ponoviti istu ili sličnu studiju da bi se dobiveni rezultati potvrdili (ili opovrgnuli) te imali odgovarajuću znanstvenu relevantnost.
- Autori upozoravaju da se rezultati njihove studije ne bi smjeli interpretirati zasebno, već u kontekstu drugih sličnih istraživanja te da je nužna provedba dugotrajne kliničke studije u kojoj bi se eksperimentalno ispitala korelacija visokog unosa mlijeka i povećane smrtnosti te učestalosti prijeloma kostiju.
- Kao ostale nedostatke vlastitog istraživanja navode i činjenicu da su sami odabrali profil ispitanika (dob, socijalne i ekonomske faktore) te da se dobiveni rezultati primjerice ne mogu primijeniti na druge etničke skupine, na populaciju koja pokazuju visoku sklonost laktoza netoleranciji te na djecu i adolescente.
- Autori naglašavaju da rezultati ove studije ne mogu poslužiti kao znanstveni dokaz za predloženi mehanizam negativnog učinka D-galaktoze na ljudski organizam.
Uz nedostatke koje navode sami autori, nameće se i još nekoliko dodatnih pitanja koje iznešene rezultate stavljaju u potpuno drukčije svijetlo:
- Ispitanici su anketirani samo dva puta unutar 20 godina pa je teško prosuditi jesu li u međuvremenu nastupile važne promjene u režimu prehrane i načinu života, a koje bi imale utjecaja na rezultate.
- Treba imati na umu da su ispitanici samo popunjavali upitnike o prehrambenim navikama i stilu života, dok su informacije o smrtnosti i prijelomima preuzimane iz državnih statistika te se zapravo ne zna koliko je ispitanika/ispitanica zaista imalo prijelom odnosno doživjelo manju starost od očekivane te što je bio razlog tomu.
- Autori nisu uzeli u obzir rezultate nedavno objavljenih sličnih studija, a koje ne opovrgavaju povezanost unosa mlijeka s povećanim rizikom od smrtnosti, odnosno koje ukazuju na pozitivnu korelaciju između unosa mlijeka i smanjene pojave krvožilnih bolesti.
Odluke o preporučenim dnevnim unosima pojedinih nutrijenata i pojedinih vrsta hrane ne zasnivaju se na rezultatima samo jednog istraživanja, te je pri donošenju istih potrebno uzeti u obzir niz čvrstih znanstvenih dokaza. Dakle, kako je bio dugačak put do uspostavljanja važećih preporučenih dnevnih unosa, jednako tako je dugačak i put do njihove izmjene. Budući da je riječ o neposrednom učinku na zdravlje ljudi, prije donošenja konačnih zaključaka potrebno je objektivno razmotriti sve raspoložive podatke – kako indicije tako i čvrsto potkrijepljene znanstvene dokaze.
Stoga rezultati ove studije mogu poslužiti kao povod za provođenje sličnih opservacijskih, ali i konkretnih eksperimentalnih istraživanja, čiji bi rezultati razjasnili postojeće nedoumice. Sve dok se to ne dogodi, prevagu imaju čvrsti znanstveni dokazi na kojima se temelje postojeće preporuke za unos mlijeka i mliječnih proizvoda.
TAKO SE MOŽE JEDINO ZAKLJUČITI DA SU JAVNOSTI PONOVNO ISHITRENO I POVRŠNO PREZENTIRANI NEPOTPUNI ZAKLJUČCI, BEZ POTREBNE DOZE OBJEKTIVNOSTI, UMJERENOSTI I OPREZA KOJU SAMI AUTORI DOTIČNOG ISTRAŽIVANJA ZAHTIJEVAJU!!!
