Ovaj udžbenik je nastavno, znanstveno i stručno štivo o biološkim, genetskim i gospodarskim odlikama šest glavnih farmskih (stočarskih) vrsta domaćih životinja. Sam naslov udžbenika neobičan je i intrigantan. Na ovakav naslov koji nije istovjetan nazivu modula kojemu je namijenjen odlučili smo se iz više razloga. Sadržaj se odnosi na glavne gospodarske vrste domaćih životinja, koje su pretežito zastupljene na stočarskim farmama širom svijeta. U svijetu je za njih uobičajen naziv “pet (šest) glavnih”. Nazivom “farmski’’ želimo naglasiti uzgoj i korištenje tih vrsta stoke u stočarskim objektima svih tipova – u svjetskim okvirima nazvanih farmama. Od udomaćivanja domaćih životinja pa do danas stočarska proizvodnja je u stalnom razvoju. Oslanja se na sve veći broj novih vrsta domaćih (pripitomljenih), poludivljih i divljih. Stoga sam naziv “stočarstvo” gubi svoje prvotno pojmovno značenje. Zato se u pisanju ovoga udžbenika nismo mogli zadovoljiti nazivom “stočarstvo”, kakvim se obično percipira u današnjoj stručnoj praksi.
Animalne (životinjske) genetske resurse (izvor, bogatstvo, kapital) ne čine samo pojedine stočarske vrste, a niti isključivo domaće životinje, nego čitavi životinjski svijet. Zato u tekstu jako rabimo pojam “animalni”, koji je uobičajen u suvremenoj znanstvenoj i stručnoj javnosti biotehničkog znanstvenog područja.
Ovaj udžbenik predstavlja svekolike odlike šest farmskih vrsta životinja. Zato koristimo pojam “resursi”. Nastojali smo prikazati svekoliko relevantno prirodno odnosno biološko bogatstvo šest najvažnijih vrsta domaćih životinja. Poglavito pišemo o njihovim genetskim vrijednostima u svrhu održivih sustava proizvodnje namirnica animalnog podrijetla. Naglašavamo njihovu biološku ulogu u održavanju ekosustava i njihovih prirodnih staništa. Time definiramo izvorne pasmine kao sastavnice nacionalne “biološke baštine”, a alohtone pasmine kao visokoproduktivne odnosno komercijalne pasmine.
Udžbenik dosta prostora posvećuje izvornim (autohtonim) pasminama, nacionalne i prekogranične zastupljenosti, svjesni izraženosti trajnog i drastičnog osiromašenja biološke raznolikosti i u području farmskog uzgoja domaćih životinja. Kulturno i socijalno značenje uzgoja životinja ima nemjerljivu vrijednost, kako u ruralnom životu, tako i za urbanog čovjeka, čiji je život sve više odvojen od “prirode i prirodnog” kao i svih vrijednosti koje mu mogu pomoći u mentalnom balansu. Čovjek se kontinuirano, svjesno ili nesvjesno, otuđuje od prirode i prirodnog. Ovaj udžbenik prvenstveno je namijenjen znanstvenicima i studentima agronomije, veterine i drugih srodnih studija. Korisno je štivo i stručnim obrazovanim uzgajivačima domaćih životinja i svim subjektima i posjednicima u stočarskom sektoru, u najširem smislu.
Sadržaj predstavlja podlogu i argumentirano ukazuje na potrebu određenih promjena u pristupu i cjelokupnoj “filozofiji” proizvodnje hrane, uvažavajući karakter održivosti i korištenje životinja odnosno animalnih genetskih resursa u skladu s normama dobrobiti i njihovih etoloških potreba. Radeći na ovoj knjizi imali smo sve naglašeniju potrebu isticati ogromnu ulogu uzgajivača stoke, koji su generacijama ustrajno brinuli o nacionalnom bogatstvu u uzgoju domaćih životinja. Njihov mar i zootehnička kultura doprinijeli su opstanku hrvatske nacionalne biološke baštine. Držimo da će ova knjiga biti korisno štivo i za sve druge koji žele saznati nešto više o farmskim vrstama domaćih životinja i njihovoj ulozi u materijalnoj i nematerijalnoj koristi suvremenom čovjeku.
Osobito nam je drago da se ova knjiga publicira u “međunarodnoj godini bioraznolikosti” i neka ona bude naš doprinos tom obilježju. Zahvalni smo recenzentima koji su nam savjetima i sugestijama pomogli u pisanju i oblikovanju sadržaja ove knjige. Zahvalni smo izdavaču ovog udžbenika i svima drugima koji su nam pomogli u pripremanju i izdavanju knjige.
U Zagrebu, srpanj 2010.
Autori
