Porodica trava (Poaceae, Gramineae) predstavlja jedanu od najzastup-ljenijih porodica u biljnom svijetu. Prema broju jedinki (abundauniji) trave su u prirodnim zajednicama brojnije, u odnosu na broj jedinki, iz ostalih biljnih porodica. Po kakvoći i produktivnosti sve vrste trava nemaju jednako gospodarsko značenje jer im kakvoća varira od odličnih pa do škodljivih, a produktivnost im je vrlo visoka do vrlo niska, ili gotovo zanemarujuća. Prema trajanju dijelimo ih u ozime i jednogodišnje, kratkotrajne (koje traju dvije do tri godine) i dugotrajne (koje traju četiri i znatno više godina). Neke vrste trava prikladne su za košnju, neke samo za napasivanje, odnosno za košnju i napasivanje jer podnose gaženje i čestu defolijaciju.
Trave imaju uglavnom čupavo korijenje koje je u površinskom sloju od 15 do 30 cm dubine. Zbog plitkog prodiranja korijena u tlo većina vrsta trava slabo podnosi sušu koja je tijekom ljeta u nekim krajevima Hrvatske česta. Neke višegodišnje trave tjeraju duboko korijenje. Te vrste imaju i tijekom sušnog razdoblja izvjestan porast, te se zato koriste za sjetvu u čistoj kulturi ili u smjesama s mahunarkama u djetelinsko-travnim smjesama.
Obzirom na svojstva i morfološku građu, trave su se prilagodile različitim uvjetima staništa – od močvarnih do vrlo suhih, kako nizinskih tako i planinskih travnjaka. U povoljnim uvjetima određene vrste trava mogu čak dominirati u tratini, odnosno sijane u takvim uvjetima mogu dati visoku produkciju vrlo kvalitetne mase.
Kako bi se potaknula proizvodnja sjemena potrebnog za različite namjene i cilj proizvodnje mase i sjemena, u ovoj knjizi su obrađeni najznačajniji čimbenici proizvodnje. Iznesena je proizvodnja i potrebe sjemena trava u Europi i u Hrvatskoj, kao i rezultati koji se postižu u proizvodnji mase i sijena. Nadalje, opisana je tehnologija proizvodnje i kakvoća mase i proizvodnja mlijeka korištenjem zelene krme u dnevnom obroku krava muzara najznačajnijih vrsta koje se siju u nas. Za svaku opisanu vrstu (15) navedene su prirodne zajednice (razred, red sveza i zajednica u kojima se pojavljuju prema Braun – Blanquetu, 1919., 1925.), Horvatu (1930.), Horvatiću (1963.), Oberdorferu (1952.) i Raušu (1985.).
Radi lakšeg prepoznavanja vrsta i sjemena njihovih svojstava, tekstualni dio je nadopunjen sa 111 slika i grafikona te 73 tablice na kojima su nagla-šena karakteristična svojstva za određenu vrstu. Crteži su uzeti prema Kvakanu, Klappu, Korošecu, Kupermanovoj, Sariću, Skenderovoj i sur., Šoštarić – Pisačiću i Kovačeviću, Žukovskom i dr., uz dopunu fotografijama autora.
Udžbenik je namijenjen studentima Agronomskog fakulteta i Poljoprivrednog fakulteta, ali i studentima drugih fakulteta u zemlji i inozemstvu i kao priručnik svim drugim stručnjacima koji se bave proizvodnjom krme i sjemena te korištenjem trava za različite namjene.
Zahvaljujemo povjerenstvima za skripte i udžbenike Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, koji su omogućili izdavanje ovog udžbenika.
Posebnu zahvalnost dugujemo na nemjerljivom i nenadoknadivom trudu i zalaganju recenzentima: em. prof. dr. sc. Osmanu Sariću s Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. sc. Miri Knežević s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i prof. dr. sc. Mladenu Kneževiću s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su svojim nesebičnim radom, korekcijama i sugestijama omogućili poboljšanje ovog udžbenika.
Zahvaljujemo svima onima čije smo priloge koristili, kao i svima koji su svojim sugestijama i radom doprinijeli poboljšanju i osuvremenjavanju ovog udžbenika, kao i lektoru na osuvremenjavanju i korekturi teksta.
U Zagrebu, veljača 2008.
Autori
