Mljekarski list 3/2019

Poštovani čitatelji!
U ovome broju nastavljamo s aktualnim temama, stoga odmah na početku ovog izdanja pročitajte o tehnologiji proizvodnje kukuruza. Premda ga sijemo svake godine, valja se podsjetiti na neke detalje, o kojima će možda ovisiti naš ovogodišnji prinos. Hibridi kukuruza dijele se prema duljini vegetacije na rane, srednje rane, srednje kasne i kasne, što se označava FAO grupama zriobe koje mogu imati vrijednosti od 100 do 800, ali su u našim krajevima hibridi obično duljine vegetacije od FAO 300 do 600. Hranidbaški stručnjaci podsjećaju kako je najbolje voluminozno krmivo u proizvodnji mlijeka zelena masa s pašnjaka i oranica, a osim što je konkurentna cijenom pruža i pozitivan nutritivan ali i fiziološki učinak na organizam krave. Obrok visokomliječnih krava moguće je bazirati i na jarim smjesama graška, grahorice i žitarica za proizvodnju voluminozne krme, a možemo koristiti i krmni kelj, krmnu kulturu koja se nekada puno više sijala na našem selu i služila hranidbi stoke do dugo u hladne mjesece. U razgovoru s Igorom Rešetarom, predsjednikom Hrvatskog saveza proizvođača mlijeka, doznali smo mnoge novosti iz našeg sektora, a čuli smo i njegova razmišljanja kako hrvatsku proizvodnju mlijeka ali i poljoprivredu općenito učiniti konkurentnijom. Temu o automatiziranim muznim sustavima ili robotiziranoj mužnji krava obrađuju naši vrijedni kolege s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, koji navode konkretne primjere iz prakse što znači uvođenje ovakvog sustava na farmi. O izazovima klimatskih promjena i utjecaju poljoprivrede i stočarstva na klimu piše naša vrijedna savjetodavka Ljubica Kravarščan, koja neosporno spada u sam vrh hrvatskog savjetodavstva.
Pišemo i o stanju i predviđanjima za europski mljekarski sektor, kao i o budućoj proteinskoj
strategiji EU-a vezanoj za mliječni sektor, a u rubrici Vijesti iz Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja saznajte više o natječajima iz Mjera ruralnog razvoja. Posebno smo ponosni što nakon punih deset godina predstavljamo obitelj Latki iz Starog Sela kraj Otočca u Lici, koja je bez presedana pravi primjer ličke tradicije i dokazuje kako se od proizvodnje mlijeka ipak može živjeti i preživjeti, uz osnovni preduvjet da je obitelj složna i skromna. Na tome im od srca čestitamo i nadamo se da ćemo ovakvih primjera imati sve više.

SADRŽAJ
Sjetva kukuruza    2
Hranjiva i praktična vrijednost zelene krme u proizvodnji mlijeka    6
Jare smjese graška, grahorice i žitarica za proizvodnju voluminozne krme    8
Krmni kelj    12
Razgovor s Igorom Rešetarom, predsjednikom Hrvatskog saveza proizvođača mlijeka    14
Razvoj automatiziranih muznih sustava ili robotizirane mužnje krava    18
Klimatske promjene    24
Obitelj Latki – pravi primjer ličke tradicije    28
Agrometeorološka prognoza za ožujak    31
Stanje i predviđanja za europski mljekarski sektor    32
Buduća proteinska strategija EU-a i mliječni sektor    36
Vijesti iz Agencije za plaćanja    40
Vijesti iz ministarstva poljoprivrede    41
Otvaranje novih prostorija i laboratorija Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske    46
Održano XIV. savjetovanje uzgajivača goveda    48
Održana konferencija “Perspektive proizvodnje energije iz bioplina”    50
Manje je više s organskim mikromineralima    52
Činjenice o proširenim venama    56