Poštovani čitatelji!
Trenutačno teško stanje u našem mljekarstvu i u poljoprivredi uopće postavlja mnoga pitanja i traži brze i svrhovite odgovore. Kasnimo li, ili je to znak za uzbunu koji nas obvezuje da postanemo krajnje svjesni trenutnih problema, da se suočimo s njima, te da aktivno i odgovorno hrvatsko mljekarstvo pokušamo spasiti od potpune propasti, barem onaj njegov zdrav i perspektivan dio koji se još spasiti može.
Prioritetan i podjednak je to zadatak i odgovornost svih koji su vezani uz mljekarstvo. Baš svih, kako onih velikih, tako i onih malih, uspješnih ili manje uspješnih proizvođača i prerađivača mlijeka, hrvatske znanosti i struke, a povrh svega državne vlasti i njihovih pratećih stručnih službi.
Veliki je to teret za sve sudionike u ovom lancu. Naime, prirodno je i donekle ljudski razumljivo spašavati prvenstveno samoga sebe, a tek onda razmišljati globalno i odricati se u korist i za dobrobit drugih. Govoreći o mliječnom sektoru, kojega čine proizvođači i prerađivači mlijeka, vrlo smo često skloni previdjeti i zanemariti njihovu međusobnu ovisnost i nerazdvojnost. Pritom zastupamo interes jednoga ili drugog, ovisno na čemu se naše opredjeljenje temelji i s kojeg aspekta ovaj problem gledamo. Zaboravljamo da su indirektno u ovaj problem uključeni i naši potrošači mlijeka i mliječnih proizvoda, koji su često u nedoumici kupiti povoljnije i uštedjeti na sve skromnijem kućnom budžetu, ili se svjesno odlučiti za domaće, doduše nešto skuplje visoko kvalitetne mliječne proizvode, koje naši domaći prerađivači obilno nude hrvatskom tržištu. Posve odgovorno, pa i rodoljubno, bilo bi ovo potonje.
U ovom gotovo kaotičnom stanju na potezu su prije svih državne vlasti, koje u prvom redu trebaju uspostaviti red i funkcionalan sustav. Rasprave i zaključci koji su iznijeti na nedavnim konferencijama, tribinama, saborskim odborima, a prije svega odnos Ministarstva poljoprivrede prema trenutačnom stanju u mljekarstvu, upućuju na pozitivan pristup i smjer, bez ishitrenih odluka i favoriziranja jednih ili drugih. Glavni je cilj provođenje mjera na nacionalnoj razini, te globalna i dugoročna stabilizacija trenutačno najviše pogođenoga mliječnog sektora, a potom i poljoprivrede u cjelini. Pritom treba staviti u funkciju neiskorištene mogućnosti Programa ruralnog razvoja, koji je za većinu hrvatskih korisnika do sada, nažalost, ostao na samoj margini interesa.
Nadamo se da će Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH poduzeti sve kako bi se poljoprivrednicima vratilo poljuljano povjerenje u državnu vlast, od koje opravdano očekuju uspostavu sustava koji će im osigurati stabilnost i profitabilnost poslovanja. Ujedno je to i jedino ispravan stav i politika, jer bez funkcionalne i dobro organizirane poljoprivredne proizvodnje i zadovoljnih poljoprivrednika nema stabilnoga i sigurnoga gospodarstva. Nažalost, takav stav dosad nije uvijek nailazio na razumijevanje. Zato smo i dospjeli u ovakvo stanje. Tim više je to porazno, jer imamo bogom dane prirodne uvjete i što se puno toga moglo postići, ali nije postojala dobra volja i znanje za uspostavu modernog sustava gospodarenja. Nadamo se da nova Vlada neće ponavljati greške svojih prethodnika, već će ih ispravljati, postupno otklanjati i ublažavati sadašnje životarenje naše poljoprivrede i mljekarstva. Za to će joj biti potrebno puno volje i snage, stručnog znanja, nepristranosti i razumijevanja za ovaj segment gospodarstva i za svoje građane koji se bave ovim teškim, ali plemenitim poslom. Krizi u mliječnom sektoru posvetili smo posebnu pozornost na stranicama našeg časopisa, a dobrim vijestima nadamo se već u sljedećem broju.
SADRŽAJ
AKTUALNO
Kriza mliječnog sektora 2
Odabrani primjer (ne)konkurentne cijene koštanja mlijeka i gubitci na mlijeku…. 4
Do kada možemo podnijeti uvoz gotovih proizvoda? 6
Proizvođačke organizacije u mljekarskom sektoru 10
Potpore u stočarstvu u 2016. godini 17
IZ AGENCIJE ZA PLAĆANJA 15
PROIZVODNJA KRME
Kako pojeftiniti proizvodnju mlijeka? 19
Suvremena agrotehnika kukuruza 34
AGROMETEOROLOŠKA PROGNOZA 24
VIJESTI 40, 42
IZ UDRUGA 44-50
SAVJETODAVSTVO
Revolucija u staji već je počela 51
RAZMIŠLJANJE TERENSKOG AGRONOMA
Travanj i prve košnje travnjaka 55
